pen-kurd.org

Helbest - Pexshan - Gotar - Daxwezanî - Kampanî - Endam

 

Nivîsên din yên Nivîskar Alî Kiliç

 

-Lî ser  Tekoşina Akademisyen  Dr. Îsmaîl Beşîkçî

 

 -

-AZADI SEVETA MILETE MAE KURDISTAN A BINE XETE

-AZADÏ  SEVETA ALI REZA SEPAHI

 

Vegere destpêkê

 

 KONGRA  PEN INTERNATIONAL U LITTERATURA ZONE DINA

 

Dr. Ali KILIÇ                                                                         Paris 01-10-2011

Vatisé  Litteraturî, zône latini ‘ra vejio, Litteratura ya ki “ littera » ra yena nustenê.Latinu’ra avê Hellenu ,filozofia, tragedia, poétika de zof  karo delal  vıraşti vi.  Historia litteratura  latini kılmekia  ho na é’ra ana’ra zôn. Litteratura dina avê evê kamij zôn dina ama nusténé ama vırasténé, çũtıri littera bena zône dina waxto khe zônê sma ji kırmancũ dewletune koledaru  qêdêxê kerdô ? Coka Kongra PEN Internationali a 77 ne Belgrad de  Litterature ve Zônê dina sero ma’re zof hewla.. Ma tenena düri some.Çıke  Khalukune ma  Zonê Mittani, Hurri, Guti, Kassitu ,Medu qesei kerdi vi nusnai vi. Karzanista Kikkuli o  Mittanıž ostôrũ sero Zône Homeros û Hesiodos’ra  Litteratura Latini’ra xeile avé o.Teza doxtora Emilia Masson mıxnusté(cunéiformes) e Kikkuli[1]  sero.Nusté Gılgameş’i eve zône Hurri,dô’ra avê amo vırastenê.Kikkuli, seveta Mittanızu ni, seveta Hittitu ostori qısawũ kerdî vi.Huneré Kikkuli Dewleta Hittit kerdé gırsé zonaisé Kikkuli, d3wleta Akkadi  dê alt kerdene. nuste Kikkuli eve nusté mixi (cuméiforme) serra 1906-34 de Hattusa de doskerdi.Universita Syndey methode Kikkuli, kerdi raa zanisti.  Kikkuli ramıt, Hittituzu çinit. Ma kerd vind, hona teselia ma nê vışiã. PEN a International Kongra  hui a  77 Belgrade Serbia de Litteratur û zône dina sero qerare khe  seveta Mılete Kurdistani dê  karo de zof  gıran baha ô. Dewletê koledari çîxaş gos nanero ne qeraru? Nê zoneme. Litterature ve zône dina sera, mordeme PEN a International’ra  pers kene vane  : no  sene qêdêxê kerdena  zôn io? Nu sene qêdêxê kerdena Littertaturia? Dina de 6700 zôni este, ni zôni roz ve roz ho ho’re mırenê, dariné êwe sonê. Verva na vindbiaisê zônu de , UNESCO, nê lewina, reça emperializme linguistik sero  gavaleké kena, merdena zonu sera fetelina.

Dina de perodais o gırs verva emperializme linguistik verva politika dewletune koledaru pêrodaéna. Koledaru welate ma berd kerd bıne bandıra hu.Welate ma talan kerd. Çond rei Mılete Kurdi koth bine tenga jenoside fiziki biolojik külturi. Zone ma da we. Ma rınd zoneme khe  Zon  çeke  estena mordemia. Zôn bıngée estena her Mıletia. Eve vatena Qanatê Kurdo« çeka serbesti u serxwebũna »[2]Zon can u tarixe her mıletio.Merdena zônî, merdena mordemia kulturia.

Vindebiaisê zônũ sero,vatena  bırez John Ralston Saul rasta « beno khe taé zoni ters u merdena vindebiais de re . zofi khe haé bene vindi. Vindebiaisé zu zonié vindebiaisé kulturio. Azadia vatisia.»[3]

Verva na hali Kongra PEN Internationalia 77 Belgrad de Serbia de  Mıletê Kurdistani sero hire qerare gırşı gureti. Ez ta rezé Qerare Kurdistan Bakuri  kılmek dan:

Delegéie  Kongra PEN Internationali  Belgradé Serbia de rozê 12-18 ilone 2011 de Kırmanžu Kurdu sero hiré qerari  guréti.[4]Qêraro  zu sere Kırmanžu- Kurdũne Kurdistan a  Bakur io. Haştié, hũrenais wuazene. Perodais o çekin werte dewleta tirk ve perodaisé kurdi  sere bıngê haqê mordemié seveta ekonomi politika herema Kurdistani  bé bırio. Hezê eskheria  dewleta tirki herama Kurdistanê başurî gereke  bombardıman né kerenê. Ne operasioni weşîa mıletê Kurde  başur dana we. Na perodais’ra dı hetu’ra 40.000 mordem merdo. Dewlete parlamento de haqâ parlementerũne kurdi’re  xıravnié mé vezo. Qesã Kurdi eve dialog bero rast kerdene.

 

 Hokmate Tirkia ‘ra Wuastena PEN International  na wa:

« Heremune Kurdistan a Bakur de perodaisé dewlete evé  qesa rasté bı qêdio. Operasione heze leşgeria tirki bovere şındoru nê şêrê, verva Kurdistan a başur bombardumanu ža verdé. Processuse dialoge  tê hurê amaéne dest bi cero, têdê nê  wastai wedarié seveta râa hureaise politika  qesa kurdi welaté ho de haştia hu bi vino.  Hokmate Tirkia gereke raa peiser amaéna dewuzu ra kero. Dewuze khe kerde tever, racere béré çe hu .Dewe khe rizne  newede  bı vırajié. Saré Kırmanž perodaiso politik u demo0kratik de žaé hu bijero.

 

Qeraro bin,persune linguistik sero.

« hen bero zonais khe  zôné Kurdi. Zono de zof khano, zôné gruba indo européeno,heremune Kurdi de  Miana Rojavi de eve milyonu sar na zône qesei kene. Be guman zôn dest dano historia kulturê kollektife heremu, historia mordemia mılétũ. Gereke qedexe kerdena zone Kurdi Tikia de bı qêdiô. 20 million Kurdi eve zone hu bı wano, zône hu bı sevekno avê berê. Seveta qedexe kerdena resmi é  zone Kurdi, gereke kurdi name hui o kırmanž bijere$ domone Kurdu şere dıbıstan eve zônê dâyîka hu,dıbıstane dayıkũ de eve zôné hu bı mısé.

 

Kongra PEN International  veng dana ra  Tirkia khe statuié  zônê Kurdî civaki u resmi qewul vo, têdê heremũne Kurdi, zônê Kurdî zônê wendiş zônê civaki vo.Kirmanci gereke nasnaam hu bijere name sukhu dewune hu bazarune peiser bijere.[5]

Kongra PEN Internationali  seveta Kurdistan a bim xete u Kurdistana Rojave  qerari gureti.

Par PEN a International Japonia de  Litteratura dormi sera Kongra hui a 76  Tokyo de  sazkerdene,  dodıma, qesa nükléeré Fukushima vejié, ma, nê zoneme  litteratura’ra dormi, çixaşi  amê perskerdéné? Çıke rézé litteratura Japonia waxteNara’ra( V-764) nath, Heian(794-1855), Edo(1600 1868),

Meji(1868-1912) haat 1945-2007’ e  zernénia Litteratura dormi  Hiroshima wa.

 

            Nıka, PEN a Japonia, zelzele Fukushima’ra tepia  kınźê nükléeri gũretê pâ méitû sero fetelinâ. Prof. Ichiro Kanazawa[6] vatené  Akademia Zanista Japonia de  «200 akademisyeni,2000 endami,30 komita guréene,Japonia de 820.000 zanistox» este. Xafılâ gırsâ Fukushima Dai-Ichi sero raporo khe [7] Seroke Akademia Zanista Fransa Edourd Brezin ve  Akademisyen Michel  Schwarz vırast qesa Fukushima ‘ra da naskerdene dora  tipia pers kerd « ma çı misai-ime? Hal waxte nuklàeré  Fransa seneno? Pespektife ma çike?» Ma ki sareweşia tede endamune PEN a Japoni ra vame, bado, pers kerime: Kamij litterature? Kamij zôn?  Kei? Litteratura kammy? Eve sene zônê dina ? Eve zône kammy? PEN International 90 serré na’ra avé amo saz kerdéné. Zône dina qızbındé des hozor serrê na’ra avê estê. Heto jû’ra, Litterature ve zônê dina tê lewe guretene, vatena seroke Pen International kena dêlmast, heto bîn’ra  laé politika u litteraturé zôné çewt guretena evê «zôné mirçıkũ qêsei kerdenâ.» Stendhal’i naé serro qêsa de rastê vati vi« Litterature de politika miane zu konserde  piştô tâq kerdena »

Par, Tokyo’de, paitaxté Japonia de, Kongré a 76 na  PEN a internationalî  ama saz kerdéné.140 welatû ‘ra  délégéi améi pé ser.Littératur û dorme sero movet kerd. Qesa khe yena’ra dust, Kongra PEN a Internationale çinai sero qesei kerd?Kongra Séné qerari dai? Littératura dormi sero, waxto khe Dewléta  Amérika  Hiroşima bomba kerdé, dewleta Iraqi Xalabja bombaé kîmyevî rîsnai, ni jenosidu’ra avé, mîlété ma, Koçgiri, Palo, Dersim’de jenosid kerdî  wû waxt niviskaruné  Kurdistan û dina nî jenosidû sero se vati vi, çî nusnai? Esmer, fermandaré dewleta Tirkia verva gerillaûné PKK, PJAK, evê  çekûnê kimyevî,kısenâ 1984 ra nat 457 gerillai  evê çeke biolojik û bakteriolojik  kışti.Welaté ma, eve napalm wêsnâ qêdenâ,déwê ma koê ma bombardıman kerdî.  Nustékaré dina naé sero sé vané?   Waxté jenosidé ma de ,nûstékarûné Tirkia, Irani, Iraqi séné  nûstéi nusnai?Nusté rojnamévanuné tirki jenosidé ma sero çik vi? Laé politika Arteşa tirk û nustékaruné tirk  çiké vi é? Ewrû çik a?  Endamuné 140 wélatu PEN a Internationali,dormê nukléerdé, dormé jenosid de  litteratur sero séné  théoria  litteratur -zanista hata nîka  vîrasta, ard’ra zon ya ki tuha nê vata?  Evé zovina qésé, dormê nukléer, jenosid beno objekta, littératur ya ki nê beno ? Ekhé beno, jenosido kimyevi û jenosido fiziki, biolojik û kulturi çûtîr amo nûsténé? 

Gama vîréné de ez wuazen, Kongré a Pen a Internationali, karzanista Bırez John Ralston Saul bijéri desté ho, gama diyîné de, kriza dina kapitalista û emperialisté karé littérature  sé vana? Derdé nustékaru çik o?

 Par, bırez John Ralston Saul serdaré PEN a Internationali qesei kerdéna ho de Litteratura  dormi sero vaké  «. « weşia ma  kriz de’ra,.. hokmati bésé  ne kéné kriz wédaré. Vajime khe xéta şǐrkétu’ra, politika rǐsvet’ra no qesé amo dina. Heto ju’ra na qesa rasta. Heto bin’ra, krize dormi sero qesei kerdéné berdé kerdé zanista û  kewania bazari. Mî poncas séré na’ra avé taira’ra resmé źémédûné  artiki guret. Karo dé tamasé nio. Niadais o, zon o. Karé krizi, karé zoni û littératuri’ra jédé karé zanista io »[8]

 

 Nustê ho de « Merdisê  Globalisationi »[9] bırez John Ralston Saul  vatené « khan ũ  yak i ni, Globalisation  hao rijino,xafılde ni,verva krizo bê derman o bırez Saul  bese nê keno  Globalisation’ra vazo «emperialisme». bırez John Ralston Saul  vano « eve raştié globalisation qeder nê vi. Zu ideoloji vi, zu teorié tecrübi vi ki, wuastené osnaisé ekonomik,politik,sosial reinaho’re  model kero. Ewru, her çi hen oseno khe no ideoloji hao endi  mıreno.» Vatena bırez John Ralston rasta.  Nicolas Sarkozy ki ji yi hen vano « Krize ekonomi çe ma vêsnâ,bazarê kari dard we  ser bın kerd 2 seride 30 million mordeme bê kar ardi kerdi çevere ma. Seveta serrune 1995-2005 de vêsania gırané   seveta 400 millions kessi peiser tôndê,heto bin’ra,milyarê jede neçari,jede vêsanî peida bi. Kriz mısne’ra žı khe mondilisation o bê ekilibr nê benô[10] »mıreno . Bırez  Saul  çenge Globalisation de romanune kriz nusneno. « welaté mı métis tene raştũné  Canada sero »[11] de mytholojié Canada  ano’ra zôn vano «ma khe zu zôn gureto na raştia historia ma wa» eve  Romana ho Žennet o Khewé[12] de bırez John Ralston Saul  haleta letteratura internationala italiana  gureta.

 

Beguman,individualizm ,azadia vatis, kote  bara John Ralston Saul ni. 350 000 Kirmanze welate mae bin xetê(Syria), çewres milyon kurdi’ bê nasnameye, zone hu qesei nekene, zonn qêdexê kerdo.Qerare Kongra PEN Internationali sere mıletê Kurdê bin xete (Syria) zof delalo. İndividualismé kurdu nasname hu io. Verva yine teknokrasi, dewlete koledari Amerika u Europa,Tirkia Iran Iraq Syria  de dest giredo. Kongra PEN Internationali, seveta bıraune ma qerar guret.« Milete Kurdi zof rew ustra lıngune hu ser Syria de .No perodais de zof kess guret bıné çhimi, kirmance Syria şikence kerdi, dewueze kurdi kerdi tever eve hozoru mordem bi mülteci welate hu žâverdã remãi. Ma zoneme khe  serra 1965 de hokmate Syria  Al Hizam Al Arabi hata Jazeera şındôro dergo tikia dergia  hu 300 km hiraia hu 15 km  qãisê aravi ê.» Kongra PEN Internationali qerare ho de rınd ardra zon.« arab kerdena »« arabisation » [13]Kırmancu nê wuazenã Waxto khe birez  John Ralston Saul weşia saré Canada sero zanistox   John Polyani, lauréat haleta Nobeli  ke dekerna John Polyani vati vi « ma qeso khe tika vineme, probleme şaxsié Medizin nia, tuccari kerdena  karzanista  universitqa wa . Mejilé  karzanista doskerdena raştia »[14] Birez John Ralston Saul sisteme dina perodaisé ma jede fam keno ya ki  ne keno: nu karo de gırs nio. Karo pil romana  hu, Merdena Generali[15]’de  rind oseno, Baraka[16] yani Dismene Rindié[17] romané bırez John Ralston Saul,né. Nijdié nusté filozofik  Pinźê Voltaire[18]  i de bırez Saul  demdaiskaria  fransizi jede  fam nê kerda. Voltaire ve hu deisto,mornarşistô. Bırez John Ralston Saul, azadia vatis  jede keno berz,  Voltaire ve hu, seveta azdia vatis, da perô na sevetra surgun bi şi Ingilizistan,dodima ame Cenvre. Voltaire zof rındek va ti vi « ez ve  vatena sima wa khe ama vatis  hem fikr ni o, hema  ez hata merdene  dân pêro khe  sima ve hu  wuairé haqa qesei kerdene ve .»[19]

Bırez  John Ralston Saul, humanisto, mordeme toloransio, coka  sisteme globalisation de hewné humanizm vineno.No jedé problemune Canada ra wo. Kulturé métis, azadia vatis, her lıngé estene de historia mordemié dano pers kerdene. Hêzê globalisation de çewthuréine ( contradictions ) kapitalizmi hu bene rıznaisé kapitale  monopole gırşi. Her çi xérépino. Her çi beno pũçh.Litteratur ve ho, hu pisenno tê’ra, beno veivıka posaia kapitalizmi, hu roseno,çũtır khe azadia vatis  bena laé lingu u  zurune Loretta Sanchez, mexikaniza  ajana CIA seveta rıznais kerdena  rejime Respublica Demokratika  Vietnamy.15-10-2009 Seksiyona PEN a Kurd Fransa[20] Serokomaré Dewleta Vietnam haval Nguyen Minh Triet’ra nama de derge rusné  azad kerdena   Tran D Thaxh ve Nguyen van Tihn wuasté. Dewleta Vietnami 30 08 2011 nê mordemi azad kerdi.PENa Kurdi azadia têdê nıvıskarũ wuastê. Ma zoneme khe CIA kota bıne poste Budhizmi, wuazena Respublika Vietnami bıvo monarşio Budhist Vietnam rejime hu bı vurno.Ma seveta zurune Loretta Sanchez dewleta  Vietnami ho’re dısmen nê keme.

 

Esmer, bırez John Ralston Saul serdaré PEN a Internationali qesei kerdéna ho de globalizme Balkania kerd araze.Beno, haqâ bırez John Ralston Saul  esta.Sarê Balkania, verva nazizme almani bi zu, da pêrô ,bıngé marxizm sero  sıstem o newé da sazkerdéné. Dodıma Amerika,Nato dewlete Europa amei, Balkania rızné, mılêtũnê  Balkania juvin’re kerdi dısmenî. Ma zoneme John Ralston Saul seveta çinai berveno,jiveno,xıskeno. Ji yi, taé bin, qâlê usarê aravũ ũ paizia aravu kene. Desté Amerika tım gonınê. Goneweria Amerika goinais’ qail nia.Serra 1954 de Hindiçinde çeke nükleeri çarnai’ra mıletũ ser. Serra 1961 de waxt Kennedy de 80.000 merdem kıst. Serra 1954 1965 170.000 vietnamıž dâ qırkerdené. Serra 1965 ra hata serra 1975 de vietnam de  3 milyon vietnamıži  kıst.  Laos ve Kamoçia de  milyone qul qırkerd Deste ad diktatoria Endonezia uska 700.000 mordem da kıstene. Nikaragua de 50.000 Salvador’de 30.000 Guatemala de 150.000 kess ame kıstene. Yi rınd zônene khe, sisteme Amerika, no globalizm ve hu io.

 

No terrorizme dewleta Amerika  io. Hiroshima”ra tepia Vietnam de ewru Kurdistana Bakur de verva HPG.Kurdistan a rojava  verva PJAK hete dewletune koledaru pê cénâ, Amerika eve AWACS u  17 Tairune casusune Almani xeveru dana Iranî.Rojnama  AGIRI N°167 de A. Hicab. Seveta 11 ilone   qâlê terrorizm keno. A. Hicab nustena ho de azado. Terrorizm khe esto terrorizme dewleto.Terrorizme Dewleta Amerika Tirki o. Irani o. Syria o. Heto ju’ra terrorizme 11 ilone riznaisé  Hurdi Kule Dileti evé destê ajanũnê Pentagoni, amei rıznais,  mehkum kerdene rasta,çıke eve hozoru mordeme sivili, bê xeta, amei kıstene, heto bin’ra pée n’y de  terrorizme dewleta Amerika esto. Goinaisé Amerika çewta. Çike, zof rewra  CIA Pakistan de, verva URSS’i bıraé  musulmani, Moudjahidi  verva kommünize sovietu Amerika  idman kerdi. Eve milyaru dolari,çeki dai Ousema Ben Ladin’i, Amerika çeki, füzei dai  destune Talibanu.URSS khe rijia, têdê ajanê Amerika bê kar mendi. Waxto khe Amerika amé  qelevié Kuweit, Ben Ladin çeke hu çarna’ra Amerika ser.« Kei khe khe basé Amerika  ardi sanai we wela Arabi Saouditi, Ben Laden çike destra amé kerd khe Amerika wela jargene’ra  berzo tever »[21] CIA ve Obama i ra pia  Ben Ladin kıst méité Ben Ladin’i berd est Okianus.  Çına’re A. Hicab rınd zoneno khe Amerika serrra 1997’de PKK berde sere lista organisasyonune terroristu. « Serra 1998 de ANC’ é Nelson Maldela  Pentagone i terrorist ilan kerdi »[22] A. Hicab  rınd zôneno khe Barak Obama  parlamento é Tirkia de  vake «Irak, Türkiye  ABD verva   terörizm tehdit de rê. El Qida na tehdit te ra. PKK na tehdit te ro. Ma müttefike NATO ime. Ma verva faalietune terroristune PKK dest erzeme ,alikaria dewleta tirki keme[23]

 

Vatisé Barak Obama çewto. Heto jü’ra Obama ũê beno arée dewleta tirki. Poştâ tırkũ qısaũ kenô, Terrorizme dewleta tirki dekerneno, qırkerdena mıleté qewul keno beno PKK keno navere  organisationa hui a terroriste El Qaida yi de   keno zu žâ.No terrorizme dewleta Amarikanio.çıke Al Qaida politika dewleta Amerika’ra vejia.Pratike Al Qaida pratike dewleta Amerika wo. PKK seveta azadia  Kurdistan dano pêro, hiris serra perodaise gerilla PKK  ni Tirkia ni Amerika ve Nato’re bese nekerd bı rızne. Coka verva PJAK’i Amerika xeveri dai dewleta Irani, PJAK 500 pasdarani kışti. Barak Obama ve Michelle Xanime’ra Bono Sipê de ronısé seveta Padarune Komara Islami bı bervê. Côka, Parlamento é Tirkia de qeseikerdena ‘ra tipia Obama alikaria eskeria Tirku kerde berz 2000 endame KCK 3000 endame DPT eşti zindan, sew u sodır koune ma bombardıman kena. Çına ‘re Barak Obama azadia Hatib Dicle u havalune yı dewleta tirki’ra nê wuazeno? Beguman, na politika terrorizme dewleta Amarika wa, terrorizme dewleta kolonialista  tirki’ra ,faşizme AKP ‘ra cera nê benâ.

 

Perskerime no analizé A. Hicabi  yeno çi mana? Qei bıné tesire Diplomata Amerika de mendo çik o? Politika Iran u Amerika çik a? Usaré aravu kot’ra bio demdaiskarié? Koti’ra deste emperialistu’ra dêmdaiskarié  kei vejia? Konsolosé Amerika Hewler de PDKI de qesei kerdene perodaiso çekine PJAK sero o, ya ki nio?

 

 Kongra PEN International qerare de Kurdistan a Rojava  sero A. Hicabi  rexne ma çin o.« Alarmed by the continued persecution through harassment, arbitrary detention and flawed trials carried out against Kurdish and other minority writers, journalists and political prisoners. They are particularly targeted by the Iranian regime for practicing their rights to free expression, to publish in their own languages, and activism on minority rights.

 

Deeply concerned about the detention and 10-year jail term handed down by the court in the Kurdish city of Sanandaj to Kurdish journalists Adnan Hassanpour and Abdolvahed “Hiva” Botimar.»[24]

 

         Dina zonena khe serra 1984 ‘ra nat,Gerilla  é PKK verva dewléta Tirkia dana pêro, esmer Kurdistan a rojeva de hézê PJAK çek est pasdarané rejima Komara Islamia Iran ser.Perodaisé gerilla PJAK sero, havala Evindar Rênar, heval Musa u Rêwar û Brusk  ve havala Hewremané typê pêrodais sero qesei kerd. Vatisé nê hevalu ano’ra dust khe, perodaisé çekdaria gerilla, partũnê politikê klasiku’ra xeile, zovina wa. Gerilla o çerr Qawus, Mako’ra ame Dersim uska şehid bi, çekesténa Gerilla SIMKO i ki, ji roştia bımbareki raa azadi mîsneno’ra perodaiskarûne ma ver.

 

            Raştié a awa khe, taé partié politiké klasikê Kurdistan hu esto bextê emperyalizmê Amerika u Europa.

 

ÇEKĒ KIMYEVI ve LITTERATURA DORMI

 

Laé zanista û  litteraturi çîk o? Kamij zanista? Kamij Littératur? Akademia Zanista Çhaina, Akadémia Zanista Leopoldia( Germania) û Fransa Paris’dé méstaé zanistu sero sempozium saz kerd, qesa zoni amé’ra dust khe,  fiziknasu, khyminasu zanistu sero qesei kerd,zoné fizik zoné,khymia né vi. Bingé fizik û khymia de mathématik esto, hema zoné mathématik, zoné khmia nio. Zôn sé beno va bîvo, objekta Zanista û Littératuri zû juvin nia. Çina’ré John Ralston Saul zanista û littératur  beno keno tê werté? Bırez John Ralston Saul  zof gîlorîk qesei keno. Vaténa yî, her tîm hénia. Vaténa yî, wéderdaéna  zonuné saré Kurdistany arazé né kena. Mordémé kirmanzé KCK ê khe zindanû’né tirkia’déré,zôné  yîné dewletu  dardo wé, littératur û zanista  çutir zindanu ano’ra zon? Dewléta kolonialista tirkia, iran, syria, Iraq  famkerdisé mîleté ma do wé, krizé  sistémi zoni’ra zanista’ira jédé dôtô. Zôn çûtiri raa zanistai keno’ra, zanista çutûri  raé mîsneno’ra littératuri? ya ki, ji Robert Oppenheimer, vîrastoxé  bomba atomika jenosidé hiroshima ho’ré kerdé  murdaria dina ?

 

 

1.    Litteratura  Hiroshima.

 

 HIROSHIMA bajaré Japonia  wa,uska 365.000  mordem bi, sîpédé   6 08  1945 de veng véjia. Bombadé gîrsé esté Hiroshima ser. 580 metro berjié de bomba vîla bié. 221.000 mordem cini, coamerd, domoni merdi. Girşia bomba 14.000 ton TNT vié Bi arimé’ra hu vir khé bombardimane Dresde 135.000 kess, Tokyo de 100 000 mordem, Halabja’de 15.000 mordemi merdi..

 

Berime Hiroshima ma ser:

 

Ma, Hiroshima sero  poézia hui a Kîrmançki serra 1970 de ardé’ra’zon:

 

şi wé, bé veng mendi palkai

 şi wé, bé veng mendi  horsé osǐnkari

 bê veng mendi karkéri,vinçi,bolduzeri/

 bê veng vǐndarvai mordémi miané alaia tanqu’de evé mitralozu qîr nkerdi.

 Zéré kafuné yî’né, hondé gîrşia okianusé pasifik,

 jî kergana gonǐné bié vǐlā şǐé Hiroshima

 Sǐrsaleky pérai ‘ra Thrakia’ra verva Japonia.

 Saré da wé karkéru ossîni kouné Makédonia’ra,

 ilvan da, dîsmalûné Asia u Afriqa.[25]

 

Haikus ê ,Japonia bomba atomik ve Hiroshima sero se vane? Nustèkaruné  ma Koçgiri, Dersim, çĭ nusna?

 

Haikus ê ,Japonia bomba atomik ve Hiroshima sero, eve zoné Japonia Sumiko Tsujimura vano:

 

atsuki bone o baketsu ni hirou enten-ka[26]

“bınê Tija béréqiai de ez astune germınû arekon kon  xızıkh

 

Tokiko Takabashi, merdũ ve né wesũ’ra tê se ra cera keno vano

 

Kaijiô wa genbakuhô kaika wa genbakû-shi[27]

Qato vırên de newesê atomiki, qatô bın de merdi estê.

Dakiaeru kabane kanashi mo tsuki-akari[28]

Yi murôzın ê, nê meyiti vıraé fine’ra zuvini roştia asmâ

Tokiko Takabashi waxt u mekân de meyiti, jüvini kene saé. No ano’ra dust khe  merdi hona nê merdé. Merdi çũtĭr « qatô bın de »« roştia asmâ » vivene?

Shtai uragaesu chikara ari baba sag shôjô ni[29]

Zû çeneka qıskêkê,xafılde céréné’râ yenâ,wertê cesedu’ra daka hu kena saé

         Nagasaki sero se vanê?

Asa emi sihi  otome natsu-i chi ni shimite[30]

Sıpede çeneke huina, kıncê amnûni gurêté pa, nıka bié gonın.

Ishi Funazu rast ano’ra zon derdé nê wéşia atomika’re qeitan  derman çin o

Genbakushô iyuru koto naku tsuki terasu[31]

Niwéşia mına atomik qêitan wess nê béna, roştia asmâ

 

Beguman, trajedia Hiroshima  nıvıskaré Japonia Hara Tamiki (1905-1951) Natsu no hana’de ( vilikê  amnuni) qırqerdisé saré Hiroshima, zılm ũ zordaria  Amerika ardé’ra zonn. Nustékar Ota Yôko(1903-1963)Shinkabane no machi (Sukha Meitu) serra 1948 de neşhr bi. Zu bajar eve bomba atomik ji Xalabja ma çutır yeno qırkerdene Ota Yôko zof rındekh nũsnenô. Vişt serre do’ra tipia romana  Kuroi ama ( Ramâ şâê-1965) de vatena Ibuse Masuji vineme.

 

Bomba atomik dina keno thôll, keno bé manâ. Qesé ni’no ra dust, qésé né nũsninô, né vajino. Endi mordem rijio. Gınô wuarô. Nıvıskaré Japonia ma’re na xırâve biâna trajedia  Hiroshima  Shinkũ chitai( Hérama Thôllé)(1952 ) Noma Hiroshi nũsnenô.

 

PERODAISE GERILLA  VE  ÇEKE KIMYEVI U BIOLOJIK  SERO

           

Perodaisé  ma tım pèrodaisé gerilla vi.Ma çikdaisé volkanu ver vozz nê dâ, nê remai îmê, nê ki, verva dısmeni çekê hu,nê nâî ro.Rasta, laşerũ ma berdime, ũâ çhemũ ma xenekıtmé, verva xafılũnê gıranũdê de, ters ũ xôfê dina ma’de çin é vi. Çond hozor serrâ, seveta azadia welatê ho,ma   esto hu ver, do pêrô eve čôamerdiê,tım eskhethé ma verva tija Bımbarekî  de bi vi huskh, ma’re bi vi mekân, tarî remai vi,şî vî, koti vi lona morrũ. Morũnê mâ, mâ’ra zoff has kerdénê.

 

Tirkê mongoli eve berdeştia mısılmanũ, amei, qêlêvi ai welatê mâ. Serra 1957 de minarũné qêfçilũ semâ welatê ma Dersimy xérépıté. Pakiâ welaté mâ kerde xıravê, vengê herrũné aravu gosé ma berdi. Ma jenosid kerdime,qırkerdimê,polat rısna’ra ma ser,  méité ma vêssnai,  boné ma riznai, fiştra žı dardi wê dew ũ sũkhé ma. Kotimé bıne bandıra dewleta emperialista Tırkũ Aravũ, Persũ. Yî koledarũ, ma kerdime teverâ. Ewru politika faşizme AKP o islamist peroz u pesewé welate bomba keno eve napalm bombaé biolojik bakteriolojik mılete ma dano qırkerdene, jenosido fiziki u politik kültürel eve himmete Amerika keno.

 

            Dewleta kolonialista Tirkia, çékê Kimyevi,ônti ma ser, bombei rısnai mılété maé Qoçgiri, Palo î,Zilan û Dersimy  ser. Proja perodaisé Qoçgiri, sazkerdéna derwleta xo ser biaiâ Kurdistan bié. Plané jenosidkaria  Mustafa Kemali, eve çekûne kimyevî  mılété ma dârd we, 350 ton bombai serra 1925’de eştî saré wedardaéna  Şeyh Said Efendi ser. Çêkê kimyevî, Zilan’de, Dersim’de rısnai  mılété ma ser, welaté ma fiştra źı, mal û mılqê ma vêsnaî qêdenâî. 500.000 rôé Dersim’ra,170.000 hes jenosid kerd. Seyd Reza[32], nama hu ia,  khe  30 07 1937’de Veziré Karũne Teverê Fransa’re rusnai vi, aé de vatene khe “ hao hiré asmio, pêrodaisô xıravın welaté mı wêsno,qédénô. Heto zu’ra beserkerdéna pérodaisî, heto jû’ra, tairé bombardîmanî, bombê adır khılê wêsai,wêsnai, gazê  asphxyiantî, rısnai ma ser, mı ve havalûné ho’ra pia vırénia artéşa (armée) tirki gûretê.”

 

Iran ve Iraq’ira verva mîlete ma, çekê kimyevî de rısnai mıléte Kurdistanê   Başũr ser. Hiroshima Nagasaki’ra tipia  Xalabja de çekê kimyevi, dǐrvetia ma wa gırana. Çond serri’ra têpia, rejime iraqî bîné serdaria Celal Talabani’de zof zor jenosida Xalabja  ardé’ra zon.Bê vengia Celal Talabani ma dano pers kerdene. Nasname dewleta koledara aravune Iraqi, desté Celal Talabani , serdaria dewletê’ra girédé ya ki nê? .Ji Selahaddin Eyyubi o islam, kamia nasname Celal Talabani, aravia Iraqi de zeleqiâ politika dewleta koledaria’ra. Selahaddin Eyyubi serra 1191de Halep’ de  filozofé kurdî Sohrawardi est daré. Celal Talabanî [33]çutũri hu vira keno? Yî ve hu nusna khe dewleta Iraqa Saddamî 30 rée çekê kimyevi rısnai Mılétê ma ser.15-04-1987 de  4 tairũné Saddami  dewé  Jafati bomba kerdi. Roza 16/04/87  tairu  dewe   Shékhwasan ve  Balisan bomba kerdi  300 kess merd. Roza 3/5  de  8  tairu  dewe Goptapa, Askar, Sutka, Maila, Sarchnar, Shékan, Kalasher, Chamirézan, Gojblakh  ve  Zarzi  eyalete  Karkuki bomba kerdi   136  kessi kışti. Roza 16/3 marte  Saddami Halabja ,Anab,Jalila eve çekune kimyevi bomba kerdé  15 000 mordem cini coamerdi jenosid kerdi. Shanakhsé 10 mordem merd 200 bi dırvetın. Dewê Karadakh Swésinian, Balakajar, Jafaran ve  Wlian  eve bombũnê kimyevî bomba kerdi  75 kess merd, 300 bî dırvetın.Ma pers keme: Hata koti sona politika Celal Talabanî?

 

Bırez, Mesut Barzani,Seroke Herema  Kurdistani, historia gerilla Kurdistan’i  dı kitavi nusna vi. Zonaise perodaisé Gerilla Peşmergu sero nũsnaéne  karo de hewlo,delalo,rındo.Pêrodaisê Khalkũnê ho,mısno’ra dina. Ma rınd zoneme khe serra 600.000 Kurd çekũnê kimyevi vera bi teve’ra bi bara jenoside fiziki.A serré de Saddami 182.000 barzani berdi kerdi vindi. 870.000 Kurdu’ra kess nê xelêşiâ. Ma politika Mesut Barzani ve Tirkia’re  jedé  fam nê keme. Kurdistan de estena bazũne eskeria Tirkia u Nato Kurdistana Başur de, jenosid kerderdena Mıletê Kurdistania.verva na qésé  politika Bırez, Mesut Barzani,Seroke Herema  Kurdistani çik a?

 

 Bırez Mesut Barzani’ra tepia pêrodaisé gerilla PKK sero, bırez haval Murat KARAYILAN karzanista hu iua de gırsl nusna,vétâ.Mekâné perodaisé Gerilla’de nûsnéné, karo de zoff zôrô. Ma oncia,bî goinîme khe bırez heval Karayılan historia gerilla sero, hondé karo de hewl vîrasto, nũsno,mîsnaisé zanisti dano têdê perodaiskarûné dina.Nu  pérodaisé  General  No Nguyen Giap anora ma vir. Heval Giap  na asmede kot 100 serré. Zof wes vo. Generalo delal heval Giap serra 1944 de eve hirisu zu mordem ve hire hermetu’ra koti perodais gerilla. Deste yine dı şêşadıri, dı hiré mauzeri, zu mitralyoz bi. Serra 1954 de hirisu çor gerillai bi 55000 perodaiskari. Yine 10000 eskeri, zu general,16 albayi,1749 subayi fransizi esir gureti. 5400 fransizi kışti serra 1950 de 6000 eskere Fransa merd.Amerika dest est Fransa,Çin 4000 ton çek rusnai Vietnam, çekdarune Giap verva 30000 eskerune Fransa 1952 de zu operasyonde 400 esker kist 44 tanqi imha kerdi,Amerika 1951 de 20000 ton 1952 de 40000 ton çeki dai Fransa,Vietnam est hu ver  Koledare fransızı Hindi Çin’ra kerdi tever. Amerika hureda Fransa Vietnam’de gureté.Eve milyonu ton bombe napalmi esti Raa Ho Chi Minh, Giap eve 24000 perdaiskari 16000 eskere ABD nisane 1971 de qırkerdi.

 

PKK,AGRK,HPG,  Hirıs serra verva 1.150.000 eskeri 35000 zaviti,8000 general u amirali 80 000 berdeştié dewleta tirki, verva AWACS ũne NATO  perodaiso çekın berdevam kene.No Vietnam’ra tipia,dina de  zof pêrodais o de  gırso. Péé HPG de Russia,Çin çiné. Milete ma o neçar esto.Arteşa Amerika’ra serrune 1965 ‘ra 1971 %62 eskerié ra voz da, Arteşa  tirkia 400.000 neferi voz do.Na hu verestene sero, vatena ma goinais o.

 

Ez wuazen fam kerdisé ho araza bi keri:  Kemalizm sero,teza “Anatomié zu perodais, Kurdistan’de Lizna Perodaisé çekin” pûç a, nê rasta, stratejié perodaisé hiris serré dêmdana. bırez KARAYILAN ve hu vano yi «   veng da va khe 2 tebaxe de endi  pêrodaiso çekin qêdiô.Dora tipia  stratejiê seveta pêrodaisé çekin azadia Kurdistani qedia. Hurendia yı stratejié  lızna nefsi mudafa,tekoşina perodaisê gũretê »[34] Ez hen fam kon khe Stratejia gerilla wedardaisé sisteme emperyalist û kolonialista Titkia wa dewletune koledaruna, sazkerdéna Respublika Demokratika Kurdistan ia.Teza ” Xoséria Demokratik”é  dewletune koledaru Kurdistan’ra tever ne kena. Na nê wuastena  sazkerdéna dewleta Kurdistan ia. Hao parlamentere DPT amei sond werd koti parlamento é Tirkia. Ewru Filistin Zuina Miletu de haqâ naskerdéna dewleta  Filistin wuazeno, ma seveta çinai na haqa hu ne wuajime, dewleta hu saz nê kerime?  Qêsâ diine, çewtia nusti alai ûne Hamidié sero vatena bırez Murat KARAYILAN nê rasta, kemia. Qesa rasté,a wa khe, dewleté koledari bésé nê kené, perodaisé Gerilla Kurdistanî  alt bî keré. Na qesq sero nijdi Karzanista ma vejina.[35]

 

Esmer, serdaria militaria  dewleta tirki, arazê kerd khe, gola hérema Silvan’de,13 eskeri  kist,7 bîé  dîrevetîn. Verva  jedébinia  pêrudaiskaûné (gerillaûne) kîrmancû, fermandaria tirkû eskher wuast.Bado , sere raa Amed û Lice’ra , dî jaftai zû ki zabitê   tîrki gerillaû  remnai, berdi.” Naé sero, plan kerd rast, mordeme khe remnai, yî  kerdi saé. »[36] Na vaténê çîxaşi rasta? Çînaré bîrr, gemi,hégaî, bax û bostanî,dewui,çei, wesnai?

 

Serdaria militaria  dewleta tîrk, hen zûr kerdi, vake «ma çekê kimyevî nê esté, ma dewuzê Kurdi nê kîstê» hen ki, dewi  vêsnai. Dewuzu rind arazé kerd khe Skorsky amei, bombei eşti, şi.Bêguman, helikopterûne dewleta   tirki ,welate ma bombadûman kerdi, napalm eşti hégaû, bîrr û koé ma pia  wêsnai, mal û gaé dewuzûné ma qîrkerdi.

 

Ewrû, eskhéré tirké de desté HPG’dé’rê, pê gureté,, Rojtv’ra qései kerd  vanê,« ma rîndîme, weşime, gerilla  rînd qâite ma béna, ma wuazémé khe,na gonny bî bîrio, aé khe aşiti wuazene, béré wêrté kûyé, ma ve raa hurenais azad bime». Na vengdaisé eskerûné tirki, nê AKP nê ki, generalûne tirki  gos nê danê.

Servezire Tirkia Recep zuru keno.

 

Verva perodaisé gerillaũné Kurdistan a Bakur. ÇĒKE KIMYEVI

 

Dewleta Kolonialista Tirkia  Gerillaune Kurdistan eve sene çekê kimyevi dai qır kerdene? Kamij laboratuvaré dewletune Europa u Amerika seveta  Bombardumanune Tirkia guréene? No jenosido Shimik. Kimyevi de bara  na dewletu çik a? Nıvıskarê PEN a Kurd, Kongra ya PEN  Internationali de na mesela arde zôn ya ki nê? Qei kıstena gerillau, bomba kerdena dewu,kou,çhemu,hêgaũ malũ,gâũ, objekta Litteratura dormi nia? Çek u gazê kimyevi é khe verva perodaiso çekın dewleta  kolonialista Tirkia este, gerillaũ ser naé:

 

    Fosgen: germinia hu  20° o. Zer u piskê mordemi vêsneno Difosgen: 20° de o. Avê çhımune mordemi vêsneno. Dodıma 1-3 de cigerune mordemi çart keno. Tabun: 20°de ro.çhımũné mordemi keno kor,xafılde kısenô.

Sarin mezge mordem vındarneno. Çart bi nê bi, nefes bırneno,çhimu keno khor, mordem nê vineno, veré çimune hu beno tari, mordem zerveri kuno,vırtise hu yeno çerme vêsneno, lesa mordemi vılesneno ro, gerillau hen  xafılde kısseno.

Ji Sarim   Soman: 20° de ro.Nefese mordemi bırneno. kısseno. Nine’ra qéeri, Hidrojen Siyanür Siyaanogen Klorür. N’yi mordemi  xeneknene.Arsin 20° de ro. Gonia mordemi cigerune mordemi  keno zehirin dano kıstene.Gaze Uperit Saddami Halabja de est mılete ma ser.Ave çhimu ve çerme mordemi vêsneno. Astune mordemi vılesneno ro. N’y ra qéeri, Nitrojen iperit esto,cıgerũné mordemi çart keno. Fosken oksim, Levizit, İperit levizit, Etildikloro-arsin este.Fenildikloro-arsin Metildikloro-arsin têdê gaze zehirin e. Eve  Difenilklor-arsin, sarê mordemi dezeno,vırtisê mordem yeno,pize hu kuno hũrê. Adamsit ji Difenilklor-arsin o. Gaze kimyevié khe çhımũ kene khor Klorbasetofenon, Kolrfomdakloroasetofenon, Kloroformda, Kloroeseto

fenon, vekloropikrin.

 

II. Litteratura Halabja

 Ma XALABJA, sero nıvıskarune Kurdistani çı nusnô? Manâ Litteratu’ra dormi çik a?

 

 Halabja bajaré Kurdistani a.  Sérré  asméné Halabja ‘de bombéi bî vîla, çekûné kimyevi guret dormé bonuné ma. Cini, coamerdi, domoni, kokimî, domoné soi, merdi. Asmen’ra dû vejia. Xenekîti çénéké ozevi. Dewuzûné vozda, nijdié deru’dé gîle pûlû’ra roé hu da, Tija Bîmbareki. Roştia ma bîrié, uā şaé, uā çeqéré, kéfo khéwé féké ma’ra amé  şi.

 

Kammy bombei risnai’ra Dersim ser?

Dewleta Tirkia.

           Kammy  Hirosima bomba kerdé?

AMERIQA

Kammy çeké kimyevî roti Saddam?

AMERIQA, FRANSA, ALAMANIA, RUSSIA, zovina dewlétu...

 

 Mîleté Hirosima bomba atomikra qhîr kerd qédéna.

Mîleté Halabja evé  çekûné kimyevi û biolojik ra qhîr kerd qédéna.

Mîlété Dersim evé bombu, qhîr kerdi qédénai.

Ma lawuka Hirosima ev lawuka Halabja ve Dersim’’ra pia vamé.

 

Merdéna ma, merdéna atomika. Kessi né hesné çûtiri ma vésaime, qédénaime, merdimé, bimé wélé şime. Eve  hozorû séqét mendimé, lessé ma wésnai, astiké ma bi wéla adiri, koth’ra vai ver , vai vaida berd roé ma rié asménu’ra çart kerdi.. Boa xîravîna ğezalbondé gûrété hu ver sukhu,dewû kou.

 

Zerveri koté domoné soi. Gonia sûré vûrazna’ra. Desté hu ié qîskéki mendé sérré wéla hardi dé. Pôré hermetû wésso,gîno lessé ser. Çhîmé domonu wéssé,amé téver.[37]

 

Dr Ali KILIC  01-10-2011  PARIS

Heto diyin esto: LITTERATURA DINA DE ZONE MIRÇIKU -II

 

 



[1] Kikkuli (XVe av. J.-C.), mittanizo, Kikkuli (trad. Émilia Masson), L'Art de soigner et d'entraîner les chevaux, Favre, 1998. (ISBN 282890542X)Ann Nyland, The Kikkuli Method of Horse Training, Kikkuli Research, Armidale, 1993. (ISBN 0646131605)A. Nyland, "Penna- and -parh in the Hittite Horse Training texts", Journal of Near Eastern Studies,51 no. 4 (1992) 293-296.A. Nyland, "De Kikkuli-Trainingsmethode voor Paarden : De Kikkuli-Tekst in de Praktijk", Phoenix 39,2 (1993)57-65.A. Kammenhuber, Hippologia hethitica, 1962

[2] Qanatê Kurdo, Zımanê Kurdi,Rêzıman ,Moskova,1961 p.5

[3] John Ralston Saul, Une lettre à l’adhésion PEN au sujet de Le Manifeste Gérone le 25 juillet 2011

[4] The Assembly of Delegates of PEN International, meeting at its 77th World  Congress in Belgrade, Serbia, 12 September to 18 September 2011

[5] The Assembly of Delegates of PEN International, meeting at its 77th World  Congress in Belgrade, Serbia, 12 September to 18 September 2011

[6]Prof.Ichiro Kanazawa. President Science Consil of Japan

[7] Rapport  du Sous Group nucléaire de l’Académie des Sciences   Solidarité  juin 2011

[8] John Ralston Saul International President’s Opening Ceremony Speech 76th International PEN CongressTokyo - 26th September, 2010

[9]John Ralston Saul,, Mort de la globalisation : traduit de l'anglais par Jean-Luc Fidel Traduction de : The collapse of globalism and the reinvention of the worldPublication :  Paris : Payot, DL 2007Impression : 61-Lonrai : Normandie roto impr.Description matérielle :  1 vol. (429 p.) : couv. ill. en coul. ; 17 cm

[10] Nicolas Sarkozy, Réunion des ministres du travail et de l'emploi des pays du G20,

[11] John Ralston Saul, , Mon pays métis: quelques vérités sur le Canada

[12] John Ralston Saul, Son roman Paradis Blues a gagné le prestigieux prix italien Premio Lettarario Internazionale. En mars 2010 il a gagné le Grand Prix Manhae de la Corée du Sud pour la littérature.

[13] The Assembly of Delegates of PEN International, meeting at its 77th World  Congress in Belgrade, Serbia, 12 September to 18 September 2011

[14] La système de santé canadien a-t-il un avenir ? débats de la première conférence L’évolution possible des soins de santé Margaret A. Somerville Éditrice John Ralston Saul • Richard Cruess • Bob Rae • Nuala Kenny • Raisa Deber• Bernard Dickens

 

[15] Saul, John Ralston  Mort d'un général,Traduction de : The Birds of prey Publication :  Paris : Éditions du Seuil, 1977 Impression : 53-Mayenne : impr. FLoch Description matérielle :  266 p. : couv. ill. ; 21 cmISBN 2-02-004659-8 (Br.) :Notice n° : FRBNF34706569

 

[16] Saul, John Ralston   Baraka ou La vie, la gloire et le destin d'Anthony Smith , trad. de l'anglais par Henri Robillot Traduction de : Baraka or The lives, fortunes and sacred honor of Anthony Smith Publication :  Paris : Rivages, 1995 Impression : 27-Évreux : Impr. HérisseyDescription matérielle :  437 p. : couv. ill. en coul. ; 17 cm Collection :  Bibliothèque étrangère, ISSN 1160-0977

[17] L'Ennemi du bien John Saul ; trad. de l'anglais par Henri Robillot Traduction de : The Next best thing  Publication :  [Paris] : Mazarine, 1986 Impression : 18-Saint-Amand-Montrond : Impr. S.E.P.C.
Description matérielle :  291 p. : couv. ill. en coul. ; 24 cm Collection :  Roman Mazarine, ISSN 0243-3087


[18] Saul, John Ralston Les bâtards de Voltaire, la dictature de la raison en Occident / trad. de l'anglais par Sabine Boulongne Traduction de : Voltaire's bastards : the dictatorship of reason in the West Publication :  Paris : Payot, 1993 Impression : 27-Mesnil-sur-l'Estrée : Impr. Firmin-Didot Description matérielle :  653 p. : couv. ill. en coul. ; 24 cm

[19] Voltaire, Je ne suis pas d’accord avec ce que vous dites, mais je me battrai jusqu’à la mort pour que vous ayez le droit de le dire. »

[20] D Ali KILIC, Lettre pour le President de la Republique Democratique Sociqliste du Vietnam  Nguyen Minh Triet Liberté pour les Prisonniers Politiques au Vietnam. Le 15-10-2009 www.pen-kurd.org

[21] Ann Lesch,Middle East Policy,N°IX/2 juin 2002.John Burns New York Times 26 oct 2001

[22] Noam Chomsky, De la guerre  comme politique étrangère   des Etats-Unis.Agone,2002 Marseille p.156

[23] http://www.hürriyet.com.tr/english/domestic/11376661.asp (İngilizce Turkish Daily News). 

[24] The Assembly of Delegates of PEN International, meeting at its 77th World  Congress in Belgrade, Serbia, 12 September to 18 September 2011

 

[25] Dr Ali KILIC, Hirochima,Istanbul,1970

[26] Sumiko Tsujimura

[27] Kikuka Tanaka

[28] TokikoTakabashi

[29] Tokiko Takabashi

[30] Sueko Yoshida

[31] Ishi Funazu

[32] Seyd Reza, Nama seveta  Wezire Karuné Teveri, 30-07-1937,p.2, Archives Diplomatiques, MAE.1937

[33] Vetena Jalal Talabani

[34] Murat KARAYILAN Anatomié zu perodaisi, Kurdistan’de Lizna Perodaisé çekini Mezopotamia Y.p2011 p.356

[35] Dr Ali KILIC, Raştia Jenosidé Qoçgiri u Dersim, Programê Parlamento ê Dersim Qoçgiri 01-09-2011

[36] TC Genel Kurmay,, BASIN AÇIKLAMASI ,TARIH   : 26 Temmuz 2011SAAT    : 17:35NO        : BA - 07 / 11

 

[37] Dr Ali KILIC, Le génocide Chimique à Halabja, essai de  sociologie des génocides 24-09-1988.

 

 

 Vegere destpêkê

 

 

 

 

Copyright ® 1990 pen-kurd.org